Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“ na otvorenome postavlja se prije sjetve ili sadnje. Na pripremljene gredice, s postavljenim sustavom za navodnjavanje kapanjem i pokrivene crnom polietilenskom folijom postavljaju se stupovi koji se ukopaju tako da su 150 do 180 cm iznad tla. Postavljaju se svaka 3 do 4 m u redove razmaknute 120 do 150 cm. Na visini 15 do 20 cm iznad tla napinje se donja žica, a na vrhovima stupova gornja. Na svakih 20 do 25 cm spušta se vezivo (špaga) i privezuje za donju žicu ili se između žica napinje mreža veličine otvora 20 x 20 cm. Sjetva se obavlja u kućice na razmak 25 do 30 cm, po 3 sjemenke u kućicu. Nakon razvijanja prvog pravog lista, ostavlja se najrazvijenija biljka, a ostale se režu u razini tla. Na taj način se dobiju oko 3 biljke po m2, što je optimalno za ovaj način uzgoja. Ako se sade presadnice, sadi se po jedna biljka na razmak 30 cm. Kad vriježe narastu 30 do 40 cm usmjeruju se i obavijaju oko špage ili uvode u okca mreže. Ovo usmjeravanje se tijekom rasta provodi jedan do dva puta tjedno, sve dok vriježa ne naraste do gornje žice za koju se privezuje i spušta prema dolje. Na donjem dijelu stabljike potrebno je redovito pincirati zaperke. U proizvodnji salatnih krastavaca u zaštićenim prostorima koristi se vertikalni uzgoj uz vezivo. Presadnice s grudom supstrata sade se u dvoredne trake razmaka 1 m, što znači da se na traku folije za malčiranje sade dva reda biljaka. Razmak između redova u traci, kao i razmak između biljaka u redu iznosi 50 cm, čime se ostvaruje sklop oko 2,5 biljke po m2. Prije sadnje se, iznad svakog reda na konstrukciju zaštićenog prostora razvuče pocinčana žica, s koje se spušta vezivo. Nakon ukorjenjivanja biljaka, vezivo se lagano veže oko stabljike na visini 10 cm iznad tla. Tijekom rasta biljka se omata oko veziva. Do visine oko pola metra s biljaka se odstranjuju svi formirani cvjetovi i zaperci. Na taj način se osigurava bolji razvoj korijena i lisne mase prije intenzivnog plodonošenja. Iznad toga se na sljedeća 3 do 4 nodija zaperci prikraćuju na 2 lista i 1 plod, dok se oni viši prikraćuju na 3 lista i 2 ploda. Kad glavna vriježa naraste do žice, prebacuje se preko nje. Druga je mogućnost prikraćivanje vrha kad dosegne žicu. U tom slučaju se na glavnoj vriježi ostavlja zaperak koji se prebacuje preko žice. Tijekom plodonošenja se uz navodnjavanje kapanjem jednom tjedno provodi i prihrana kompleksnim vodotopivim gnojivima s povećanim koncentracijama kalija.

Obavestenje: Komentari nisu zvanicni stavovi ovog sajta već subjektivna mišljenja. Sajt Uputstva.rs nije odgovoran za stavove koji su iznešeni u komentarima i oni su vlasništvo njihovih autora.